VEĆINA europskih medija ignorirala je petogodišnjicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji kao relevantnu temu pa je još zanimljivije vidjeti što su objavili oni koji su tome posvetili prostora. Zajednički je zaključak kako Hrvatska svoje članstvo u EU nije dobro iskoristila.

Austrijski dnevnik Der Standard Hrvatsku opisuje kao ”srednjoeuropsku i balkansku zemlju” koja sada ima ambicije uvesti euro i ući u šengensku zonu. Ističe se da je Hrvatska u EU prvenstveno htjela ući da bi se distancirala od svojih istočnih i južnih susjeda te da se s reformama prestalo čim je nestalo pritiska iz Bruxellesa. U pristupnim pregovorima Hrvatska se prikazivala liberalnijom i otvorenijom nego što jest, što je nakon ulaska rezultiralo konzervativnom kontrareakcijom.

U Hrvatskoj se nameće ekstremno konzervativna slika obitelji

Sada se u Hrvatskoj agitira protiv srpske manjine te se nameće ”ekstremno konzervativna slika obitelji”. Najnoviji primjer toga je kampanja protiv Istanbulske konvencije, piše Der Standard. Navodi se kako se hrvatske eurozastupnike ne smatra velikim pobornicima Europske unije, nego da zauzimaju jedinstveni nacionalistički stav, naročito kada je riječ o svemu što ima veze s Bosnom i Hercegovinom. Naglašava se i da je granični spor sa Slovenijom i dalje otvoren te da će to predstavljati problem za hrvatski ulazak u šengensku zonu, kao i da Hrvatska cijelo vrijeme balansira na rubu europskih vrijednosti.

Deutsche Welle, pak, piše o ”pet nevidljivih godina Hrvatske u Europskoj uniji” te ističe da Hrvatska ”sa svojih četiri milijuna stanovnika i skromnim ekonomskim pokazateljima unutar europskog tržišta ni prije nije igrala neku značajniju ulogu, kao što to ne čini ni danas. A ljetovati na Jadranu državljani EU-a su i prije toga mogli bez problema.”

Masovno iseljavanje mladih i obrazovanih iz Hrvatske

”Ekonomski gledano, veći je dio negativnih efekata zbog slabe konkurentnosti hrvatske privrede na europskom tržištu nadoknađen povlačenjem sredstava iz europskih razvojnih fondova. A najveći doprinos zajedničkom tržištu i gospodarstvu Hrvatska daje u vidu masovnog iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi u zemlje Zapadne Europe.

Europska unija, pak, posrćući i sama iz krize u krizu te razjedena, kako iznutra, tako i izvana, napadima brojnih populista, takozvanih iliberalnih demokrata i nacionalista, nije u stanju nametnuti se kao neki svjetionik na putu očuvanja takozvanih europskih vrijednosti, poput tolerancije, poštovanja načela pravne države i zaštite prava svih manjina. Tako je prvih pet hrvatskih godina unutar EU-a uglavnom šapatom prošlo – malo tko ih je doista primijetio, bilo unutar zemlje, bilo u Bruxellesu”, zaključuje Deutsche Welle.