Kompleks samačkog hotela na Kantridi, poznat kao riječki »Toblerone«, Uljanik je sredinom listopada prošle godine založio za kredit od 45 milijuna eura koji je uzeo kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj
Nakon manjinskih udjela na brodovima Uljanik plovidbe, ali od kojih riječko brodogradilište već tri godine ne može računati da će kroz »živi« novac povratiti svojih 104 milijuna kuna, »3. maj« stjeran je u kut i sa svojom zadnjom preostalom imovinom.
Kompleks samačkog hotela na Kantridi, poznat kao riječki »Toblerone«, Uljanik je sredinom listopada prošle godine založio za kredit od 45 milijuna eura koji je uzeo kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Drugim riječima, »3. maj« je ostao bez jedine svoje imovine koju bi danas eventualno mogao založiti da dođe do par desetaka milijuna kuna »keša« koji će mu možda i život značiti.
Dok se iz HBOR-a pozivaju na bankarsku tajnu, ovaj se hipotekarni zalog, kao i namjena te krajnji korisnik ovog kredita mogu iščitati iz zemljišno-knjižnog izvatka knjiga, kao i izvješća Ministarstva financija o danim državnim jamstvima u 2017. godini.
Riječ je o kreditu koji je Uljanik uzeo za »uredno izmirenje dugoročnih obveza«, drugim riječima za reprogram postojećih kredita. Država ga je pokrila jamstvima u 80-postotnom iznosu, dok je Uljanik svoj dio odnosno preostalih 9 milijuna eura, po svemu sudeći, pokrio trećemajskom imovinom, kompleksom od gotovo 25.000 četvornih metara zemljišta, u čijem sklopu je i samački hotel.
Anuliranje štete
Problem je sada što bi ova trećemajska imovina vrlo vjerojatno mogla pasti kao žrtva upravo raskinutih ugovora za četiri broda za prijevoz automobila norveškog Siema. Naime, postoje indicije da je Uljanik ovaj kredit kod HBOR-a uzeo za reprogram financiranja upravo Siemovih novogradnji 514 i 515, koje su otkazane, a sigurno je da će se krediti uzetih za njihovu gradnju morati vratiti.
Pitanje je samo hoće li se u predstojećim razgovorima s predstavnicima Siema uspjeti dogovoriti završetak makar jednog broda, onog poluzavršenog – »Siem Ashantija« što je zapravo jedina mogućnost da se anulira makar dio ove štete od gotovo 70 milijuna eura, koju je jučer potvrdio i sam ministar Zdravko Marić.
Financijske i ine posljedice otkazanih Siemovih novogradnji za »3. maj« zasigurno će biti jedno od pitanja na koje će se tražiti odgovor od Uljanikovih predstavnika u Nadzornom odboru »3. maja« koji bi se, zajedno s Giannijem Rossandom, danas u Rijeci trebali susresti s članovima Kriznog stožera »3. maja«.
Prvu neslužbenu reakciju Komisije na taj program ministar Horvat očekuje u petak kad u posjet Hrvatskoj stiže povjerenica za tržišno natjecanje Margaretha Vestager.
– Kakvu ćemo informaciju od nje dobiti, pričekat ćemo, pa ćemo nakon toga moći i kontrolirati odnosno planirati određene reakcije Vlade spram izrađivača programa restrukturiranja. Ali prejudicirati bilo kakav nalaz u ovom trenutku bilo bi potpuno neprofesionalno – rekao je Horvat. Program restrukturiranja u Bruxellesu je od 13. srpnja, a Horvat kaže da će Vlada ići u njegovo provođenje ako on bude potvrđen i ako dobije prave partnere.
– Bude li taj program na stolu i dobijemo li prave partnere, idemo u njega. U ovom je trenutku bespredmetno raspravljati o bilo kakvim uplatama na poslovne račune Uljanika i »3. maja« iz državnog proračuna, ako modalitet ne bude održiv – kaže Horvat.
Autori programa, a to je uprava, ističe ministar gospodarstva Darko Horvat predvidjeli su da udio države u restrukturiranju Uljanika bude 352 milijuna eura, od ukupno 584 milijuna što je 60 posto, dok bi ostatak dao strateški partner. Uz to su procijenili da takav plan ne ruši postulate tržišnog natjecanja.
– Od ukupno 584 milijuna eura potrebnih za restrukturiranje i izgradnju svih brodova u knjizi narudžbi, državni doprinos trebao bi biti 352 milijuna eura – jasan je bio Horvat.
Upitan kako komentira situaciju da su otkazani upravo brodovi koji su se mahom trebali izgraditi u »3. maju«, dok je knjiga narudžbi pulskog brodogradilišta »prošla« netaknuto, predsjednik Kriznog stožera, trećemajac Predrag Knežević na jučerašnjoj konferenciji za novinare poručio je da je pravo pitanje što je Uljanikova uprava i za koga radila svih ovih godina.
– Sustavno je uništavala Uljanik, a posebno »3. maj« i to na mafijaški način – zaključio je Knežević. Njegov sindikalni kolega Elvis Dizdarević još je jednom apostrofirao kako radnici brodogradilišta ne žele da im se samo isplaćuju plaće, već da ih žele zaraditi.
Kaznena djela
Kaznena djela
– Zahvaljujemo Vladi na dosadašnjoj pomoći, ali očekujemo da će odraditi najbitniji dio posla, da se razriješi ova vrlo neugodna situaciju, možda i gora od one u Agrokoru – poručio je Dizdarević koji se nadovezao i na pokrenute policijske izvide oko eventualnih kaznenih djela u poslovanju »3. maja« i Uljanika.
– Policiji ne treba mnogo vremena ako želi raditi svoj posao. Brzo će doći do svih odgovora i potrebnih dokaza – rekao je Dizdarević.
Radnički predstavnik u Nadzornom odboru »3. maja« Juraj Šoljić izrazio je zadovoljstvo što u resornim ministarstvima gospodarstva i financija počinju pokazivati da su »pohvatali konce« u ovom kaosu stanja stvari unutar Uljanik grupe te ih je ujedno pozvao da čim prije obave razgovore s brodovlasnicima čiji bi se brodovi trebali graditi u »3. maju« jer je, istaknuo je Šoljić, to jedino jamstvo daljnje opstojnosti škvera i ukupno 1.600 radnih mjesta u Rijeci.
Avansna jamstva
Državi zbog raskidanja ugovora o gradnji četiriju brodova u Uljaniku prijeti naplata kredita za koje je bila jamac u vrijednosti od oko pola milijarde kuna, potvrdio je jučer ministar financija Zdravko Marić .
Marić je, o čemu je dan ranije govorio i ministar gospodarstva Darko Horvat, pojasnio da su za ta četiri broda izdana avansna jamstva vrijedna 30 milijuna eura, ali je dodao da je država preuzela i još neke obveze kako bi ta gradnja bila realizirana, pa se iznos za koji je jamčila penje na gotovo 70 milijuna eura.
– Uz 30 milijuna eura koja se odnose na avansna jamstva, treba još dodatno uzeti u obzir da su za gradnju tih brodova uzimani financijski krediti koji su također dijelom pokriveni jamstvima. Dakle, govorimo o iznosu koji doseže razinu od gotovo 70 milijuna eura, rekao je Marić prije jučerašnje sjednice Užeg kabineta.
Ministar je, kad je riječ o tome hoće li ta jamstva odmah doći na naplatu, podsjetio da su jamstva po svojoj formi i samom pravnom izričaju u »mnogočemu bezuvjetna i plativa na prvi poziv«, ali je dodao da će se kroz razgovor s naručiteljima i financijskom industrijom, odnosno bankama, vidjeti što će biti. Ipak, procijenio je da je realno pretpostaviti da će naručitelji aktivirati jamstva. Poručio je da on kao ministar financija, zbog odgovornog upravljanja javnim financijama, mora uzeti u obzir najgori mogući scenarij, a to je da sva ta jamstva odmah budu aktivirana i da novac bude povučen s računa državnog proračuna.
Na pitanje je li Uljanik trenutačno bliže rješenju po kojem bi se u tom škveru otvorio stečaj ili predstečaj, nego provođenju programa restrukturiranja, Marić je odgovorio da hrvatske vlade, pa tako ni sadašnja, nisu upravljale Uljanikom, već je upravljanje bilo na upravama, nadzornim odborima te u konačnici na vlasnicima.
Novi trošak za državu
– Sada je nastala već poznata situacija, pa ne možemo očekivati da imamo neko instant rješenje. Vodimo brigu o brojnim aspektima, no nebrojeno sam puta rekao da situacija nije jednostavna – rekao je ministar Marić.
I prihvaćanje programa restrukturiranja koji bi odobrila Europska komisija za državu znači novi financijski trošak u sljedećim godinama, o čemu je u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada« govorio ministar gospodarstva Darko Horvat. I on je potvrdio neslužbene brojke o kojima smo dosad pisali, a to je da bi prema programu koji je sastavila uprava Uljanika doprinos države trebao biti 352 milijuna eura, odnosno dodatnih 2,7 milijardi kuna. Ako Uljanik ne preživi, državi će na naplatu doći najamnje četiri milijarde kuna kredita za koje je bila jamac
