Umjesto trgića s javnim sadržajem tržnicom i zelenilom, na ovom mjestu uskoro bi mogao niknuti šoping centar – što je mještane Sigeta dignulo na noge.
“Javne površine se smanjuju, robujemo nekim privatnim investitorima koji rade kako god žele. Znači, novac je tu glavni, a ne ono što bi stanovnici jednog naselja trebali imati”, kaže Ivor Kranjec.
Borbu protiv izgradnje – ovi ljudi vode već godinu dana. Najveći problem im je, kažu, investitor koji se pojavio s izmijenjenim projektom koji nije prošao na javnom natječaju.
“Gospodin obilazi stanovnike ovih kućica koje vidite iza mene i prisiljava da prodaju nekretninu kako bi on mogao izgraditi trgovački poslovni centar koji sad po nekom novom projektu koji uopće nije prošao”, kaže Gordana Pasanec, potpredsjednica udruge građana Siget.
No, građani ne žele odustati. Borit će se i dalje, protiv betonizacije.
“Ovdje imamo malo veći problem jer se radi o malo većem kapitalu i ne znam kako će to sve završiti, ali žalostan sam kad vidim da u ovako velikom naselju skupilo nas 200 -injak”, kaže Tomislav Kukolja.
I dok iz Grada odgovaraju kako lokacijska dozvola još nije pravomoćna i da je cijeli spis predmeta na Upravnom sudu, ovo nije prvi slučaj s problemima oko gradskog zemljišta.
U optužnici protiv Milana Bandića za aferu Agram, upravo najteža točka mu je zamjena zemljišta, gdje se sumnja kako je Grad Zagreb oštećen za najmanje 20 milijuna kuna.
