Oduvijek je bilo nekako ovako.
Završiš faks, onda ako imaš volje i ambicije upišeš poslijediplomski, pa nakon nekoliko godina magistriraš.
Pa te zajebavaju Nije bistar ali je magistar.
Pa onda nađeš mentora i upišeš doktorat.
Doktorirat nemreš ako nisi položio magisterij. Predsjednici je srušena teza doktorata, pa za sada ostaje sam magistra.
Može prodavat viagre i plivadone.
Naravno da znam da je magistrica, a ne magistra!
No, da li je?
Vratimo se u daleku 2015. godinu, pa pogledajmo što piše Tportal
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović upisuje doktorat na Fakultetu političkih znanosti (FPZ), gdje je jutros tim povodom obavila dužni intervju koji služi provjeri motivacije kandidata za studij i prikupljanju dodatnih informacija relevantnih za konačan odabir kandidata. Intervju je obavila s Lukom Brkićem, redovitim profesorom na FPZ-u, voditeljem smjera Međunarodni odnosi u okviru doktorskog studija Politologija. U toj funkciji, Brkić, koji je javnosti poznat kao ekonomski analitičar, obavlja razgovore s doktorskim kandidatima tijekom cijelog radnog dana.
Profesor Luka Brkić potvrdio je tportalu da je danas intervjuirao predsjednicu, a potvrda je stigla tek nakon što je objavljena fotografija Kolinde Grabar Kitarović pred ulazom u zgradu FPZ-a. Brkić nije želio iznositi nikakve pojedinosti oko razgovora, a o predsjedničinoj kandidaturi do ponedjeljka, kada će se objaviti rezultat natječaja, neće se izjašnjavati ni Zoran Kurelić, voditelj doktorskog studija Politologija koji ju je dočekao pred fakultetom u Lepušićevoj ulici. Nastava će, najvjerojatnije, započeti u drugom tjednu prosinca.
Zbog poslovne obveze predsjedanja državom, logično je da Kolinda Grabar Kitarović ne može studirati puno radno vrijeme te će biti studentica uz rad. Gotovo svi doktorandi studiraju na taj način, a luksuz studiranja u punom radnom vremenu obično imaju tek znanstveni novaci zaposleni na sveučilišnim ustanovama. Osim toga, doktorski studij u punome radnom vremenu u pravilu traje tri godine, dok se studij s dijelom radnog vremena može, uz obrazloženje, produljiti i do sedam godina.
Part-time doktorandi moraju prilikom upisa priložiti izjavu da im raspoloživo radno vrijeme omogućava ispunjenje studentskih obveza prema planu studija, stoji u prijavnici za upis na doktorski studij FPZ-a u akademskoj godini 2015./2016. Uz izjavu studira li u punom radnom vremenu ili uz rad, prema uvjetima prijave na natječaj za upis predsjednica je morala priložiti životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti, diplomu o završenom studiju i službeni ispis ocjena s prosjekom ocjena, dokaz o poznavanju stranog jezika, izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja, motivacijski esej i dvije akademske preporuke.
Kolinda Grabar Kitarović jednu od preporuka mogla je dobiti od Radovana Vukadinovića, koji je prije 15 godina, kada je današnja predsjednica na FPZ-u magistrirala radom ‘Američko-sovjetski odnosi u vrijeme administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Ronalda Regana 1981 – 1989.’, bio voditelj poslijediplomskog studija Međunarodni odnosi. Vukadinović je u međuvremenu umirovljen te ne može biti mentor na doktoratu predsjednici s obzirom na to da nije profesor emeritus. Iako je to počasno zvanje tražio, svega nekolicina od gotovo 60 članova Fakultetskog vijeća FPZ-a podržala je Vukadinovića u naumu da osvoji titulu rezerviranu za one s posebnim zaslugama za razvitak i napredak Sveučilišta te priznatim međunarodnim doprinosom. No s obzirom na to da je protiv Grabar Kitarović, Vukadinovića i samog FPZ-a podnesena kaznena prijava upravo zbog magisterija bivše predsjednice, pitanje je i koliku bi težinu imala takva preporuka.
Kaznena prijava protiv Kolinde Grabar Kitarović, Radovana Vukadinovića i Fakulteta političkih znanosti
U kaznenoj prijavi, kako je u ožujku izvijestio Nacional, navodi se da nisu zabilježeni dolasci Kolinde Grabar Kitarović na predavanja, niti je viđena na Fakultetu kako bi regulirala svoje obveze te da se ne zna kada je polagala ispite. Izražava se i sumnja u moguće plagiranje njezina magistarskog rada i njegovo autorstvo.
Osnovano se sumnja da je Radovan Vukadinović kao voditelj poslijediplomskog studija Međunarodni odnosi na FPZ-u u Zagrebu omogućio Kolindi Grabar Kitarović stjecanje zvanja magistrice politologije, čime je zloupotrijebio svoj položaj i ovlasti na FPZ-u, što je kažnjivo prema člancima 291. i 281. Kaznenog zakona’, stoji u kaznenoj prijavi podnesenoj Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu u siječnju ove godine.
Izvori bliski predsjednici Nacionalu su tada kazali da je ona uredno pohađala studij dok je radila u Ministarstvu vanjskih poslova te da je magistarski rad pisala u Kanadi, gdje je bila savjetnica u hrvatskoj ambasadi. Poručili su da je Grabar Kitarović ‘najmanje 20 puta zvala tadašnjeg ministra vanjskih poslova Matu Granića kako bi se savjetovala oko sadržaja svog magistarskog rada’, da je tim povodom zvala i druge ljude te da je tom poslu pristupila temeljito i sasvim ga sigurno pošteno odradila. Istovremeno, ‘neovisni akademski izvor’ u tome nije vidio ništa sporno, jer se ne mora pohađati sva nastava u okviru poslijediplomskog studija.
Inače, akademski integritet Radovana Vukadinovića prethodno je u pitanje dovela profesorica Mirjana Kasapović s FPZ-a, nakon što je njezin bivši kolega kao glavni urednik politološkog časopisa Međunarodne studije amenovao objavu jednog plagijata, klasificiranog kao izvorni znanstveni članak. Opsežni dosje Mirjane Kasapović naslovljen ‘Anatomija jednog plagijata i mreže u koju se plagijator upleo’ objavljen je 2012. u znanstvenom časopisu Političke analize.
Teoretski, mentorica doktorandici Kolindi Grabar Kitarović mogla bi biti Lidija Čehulić Vukadinović, izvanredna profesorica na FPZ-u i nositeljica predmeta Međunarodni odnosi od Hladnog rata do globalnog poretka, inače supruga Radovana Vukadinovića. O upitnoj kvaliteti i ‘nevjerojatnim pogreškama’ u znanstvenom radu supružnika Vukadinović, inače vrlo bliskih predsjednici Grabar Kitarović, već su pisali hrvatski mediji, a znanstvenik Dario Čepo s Pravnog fakulteta u rubrici ‘Politološka lektira: Što ne čitati’ časopisa Političke analize njihovu je knjigu ‘Politika europskih integracija’ ocijenio jednim od ‘najlošijih primjera politološke literature na hrvatskom jeziku’ koji je pročitao te je svima onima koje zanimaju pitanja integracije europskog kontinenta savjetovao da to djelo zaobiđu u širokom luku.
