Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u utorak je čelnicima tijela Europske unije uputio pismo u kojemu je ustvrdio kako hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iznose neistine o stanju u BiH a istodobno je Hrvatsku optužio za “diplomatsku agresiju” na BiH.
Pismo koje je Komšićeva Demokratska fronta (DF) dostavila medijima upućeno je predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europske komisije Jean-Claud Junckeru, visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku Federici Mogherini i povjereniku Europske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesu Hahnu.
Komšić, probošnjački političar hrvatskih korijena, je konstatirao kako su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u svom nedavnom zajedničkom istupu u kojemu su problematizirali rezultate posljednjih izbora u BiH “naveli niz neistina u pogledu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini”.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu uputili su u četvrtak zajedničko pismo predsjednicima Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Europske komisije povodom ishoda općih izbora u Bosni i Hercegovini izražavajući duboku zabrinutost činjenicom da su hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH izabrali Bošnjaci, dok je velika većina Hrvata glasovala za drugog kandidata.
Komšić je također kazao kako se je svoje pismo odlučio uputiti i “povodom otvorene diplomatske agresije jedne članice Europske unije na državu Bosnu i Hercegovinu”.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je zadnjih dana u diplomatskoj ofenzivi u tijelima Europske unije i tijekom bilateralnih susreta upozorio na nejednakopravnost Hrvata u BiH nakon nedavnog izbora Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka.
Pozivajući se na odredbe Ustava BiH ali i zaključke Vijeća za vanjske poslove Europske unije o stanju u BiH Komšić je u svom pismu istaknuo kako su listopadski izbori u BiH provedeni sukladno važećem ustavu i zakonima, mada nije u pitanju legalnost nego legitimnost njegova izbora.
Ocijenio je kako su zastupnici iz Republike Hrvatske u Europskom Parlamentu u svome pismu Vijeću za vanjske poslove Europske unije iskazali “političku tendenciju” kršenja odredbi Daytonskog sporazuma.
“Pismo hrvatskih europarlamentaraca jeste još jedan udar Republike Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine, njeno suvereno pravo da odlučuje o svome izbornom sistemu ili još preciznije, radi se o izravnom miješanju Republike Hrvatske u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, što je suprotno kako međunarodnom pravu i poretku tako i uobičajenim odnosima između dvije suverene države”, ocijenio je Komšić.
Ustvrdio je kako je netočno tumačenje hrvatskih europarlamentaraca ali i hrvatskih političara kako je BiH “država dva entiteta i tri konstitutivna naroda” jer u preambuli ustava iz Daytona stoji kako Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, u zajednici s ostalima i građani Bosne i Hercegovine utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.
“Hrvatski parlamentarci zanemaraju da je BiH država tri konstitutivna naroda tek u zajednici s građanima i ostalima. Selektivno pozivanje na Ustav BiH i pozivanje samo na konstitutivne narode, bez ostalih i građana BiH dovodi do promocije diskriminacije, pri čemu se građani BiH i ostali izuzimaju kao konstituent države”, naveo je Komšić koji, mada bi u Predsjedništvu BiH trebao predstavljati Hrvate sebe promovira kao predstavnika svih građana.
Ustavom Bosne i Hercegovine također je jasno definiran način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine što je istovjetno preneseno i u odredbe Izbornog zakona BiH pa je i sadašnji izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kao i svi dosadašnji izbori, ustavan i zakonit jer te odredbe nikada nisu mijenjane a nezadovoljstvo hrvatskih europarlamentarca rezultatima izbora u BiH može biti jedino interesno-političke prirode, ocijenio je Komšić .
Kazao je i kako su čelnik HDZ BiH Dragan Čović te hrvatski premijer Andrej Plenković kao i njihove stranke uložili ogromni politički i diplomatski napor kako bi, u okviru institucija EU, problematizirali njegov izbor u Predsjedništvo BiH iako je Čović ranije biran po istom zakonu a problematičan mu je postao tek kad je izbore izgubio.
U odnosu na problem izmjene izbornog zakona Komšić je na stajalištu kako je za propast pregovora o tome odgovoran HDZ BiH koji nije pokazo “ni minimum volje” da se dođe do rješenja inzistirajući, kako tvrdi, na modelima protivnim demokratskim standardima.
Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona BiH koji utvrđuje da se iz svake županije iz Federacije BiH bira po jedan predstavnik Hrvat, Srbin i Bošnjak za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda jer se time narušava razmjernost i omogućava izbor izaslanika koji nemaju narodni legitimitet.
Komšić je ocijenio kao sada Plenković i Čović te zastupnici Europskog parlamenta iz Hrvatske neutemeljeno šire strah kako bez izmjena izbornog zakona po njihovim političkim željama neće biti moguće provesti neizravne izbore za gornji dom Parlamenta Federacije BiH.
Komšić tvrdi kako je to moguće učiniti bez problema te kako je sada odluka o tome na Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) pa nema razloga strahovati od blokade uspostave vlasti osim ukoliko to ne bi bilo politički dirigirano.
Umjesto inzistiranja na selektivnoj izmjeni izbornog zakona po željama HDZ-a, drži Komšić, trebalo bi energiju usmjeriti na provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava i ukiniti sve postojeće oblike diskriminacije prepoznate u izbornom zakonu BiH.
Komšić je na kraju optužio hrvatske europarlamentarce da potiču “vjersku i rasnu mržnju” te zlorabe tijela vlasti EU.
“Mišljenja sam stoga da EU ne bi trebala podržati Plenkovićeve inicijative jer one ne samo da ne mogu dobiti većinu u oba doma državnog parlamenta (BiH) već bi svaki pokušaj njene provedbe BiH politički i sigurnosno destabilizirao i rezultirao udaljavanjem od europskih standarda”, napisao je Komšić.
Na kraju je čelnicima tijela EU poručio kako će u njemu kao u članu Predsjedništva BiH imati spremnog sugovornika koji želi razvijati bilateralne odnose sa susjednim državama pri čemu će prioritet biti sporazumi o granicama s Hrvatskom i Srbijom
