Trenutni status i buduće promjene minimalne plaće u Hrvatskoj odražavaju nastojanja da se poboljša standard života radnika i odgovori na ekonomske izazove, posebno u kontekstu globalnih ekonomskih promjena i inflacije, govori Andrej Plenković i danas objašnjavajući svoju neizmjernu brigu za standard zaposlenika privatnih poduzeća. No nitko nije našao za shodno pitati zašto onda ti radnici s minimalnim primanjima i ugroženim standardom plaćaju porez na dohodak.
Zašto dakle, Andrej Plenković nije predložio povećanje osobnog odbitka na dohodak do visine minimalnog dohotka pa porez koji ide u javne proračune ostavio ljudima da si poboljšaju stvarno ugrožen standard?
u 2025. godini radnik na minimalcu od 970,00 eur brutto pomaže proračunu u omanjem gradu s 40,15 eura mjesečno. U Zagrebu nešto više, s 46,17 eur.
Niža stopa poreza na dohodak propisana je od 15% do 25% no u većini sredina odlukom lokalne uprave ona je 20%. Veliki gradovi kao Zagreb i Split imaju nešto više stope, 23% ili 21,50%.
Kao što vidimo na izračunu minimalne plaće za 2025. propisani bruto iznosi 970,00 eura, te nakon odbijanja mirovinskih doprinosa dohodak radnika dolazi na 800,75 eura. Osobni odbitak, dakle neoporezivi dio dohotka propisan je tek na 600,00 eura, puno manje od tih 800,75 eura. Zašto bi radnik čiji je standard ugrožen uopće trebao plaćati porez i pomagati državu kad i sam premijer tvrdi da je standard čovjeka na minialcu ugožen?
Nije ni logično, ni socijalno, ni ispravno, ali porez na 200,75 eura Vlada propisuje uzeti upravo tim ljudima za koje tvrdi da nemaju dovoljno. Pa tako svaki radnik na minimalcu mora platiti oko 40,15 eur te mu za život ostaje tek 760,60 eura.
Da ima išta istine u izjavama Andreja Plenkovića prvi potez koji bi napravio u smjeru poboljšanja statusa radnika općenito predložio bi podizanje osobnog odbitka na visinu dohotka od minimalne bruto plaće.
Bez ikakvog povećanja bruto minimalne plaće uz veći osobni odbitak radnik bi imao 800,74 eura umjesto 760,60 eura koje ima danas u mjestima s porezom od 20%, dok u Zagrebu njegova netto plaća iznosi još manje 754,58 eura.
No Andrej Plenković ne predlaže povećanje osobnog odbitka već povećanje minimalne bruto plaće za neku procjenjenu inflaciju od 8,2%, makar za godišnju procjenu inflacije za 2025. službeno navode 4,2%. Drugog donekle suvislog objašnjenja visine povećanja nismo našli. Kako bilo da bilo Sabor RH je na prijedlog Andreja Plenkovića izglasao novi minimalni iznos od 1.050,00 eur. Pa pogledajmo novi obračun.
Radnik na minimalcu tako će u 2026. godini nakon što se odbije porez imati netto plaću 807,00 eur, tek 7 eura više od onog što bi imao da je ugrožena skupina radnika, ona na minimalnoj plaći oslobođena punjenja javnih proračuna porezom.
Tko će onda profitirati ovim povećanjem minimalne bruto plaće?
Plenković uporno ponavlja kako misli na radnike i da zbog toga povećava minimalnu plaću na 807,00 eura netto, što je skoro isti iznos koji bi dobili kad minimalna brutto plaća uopće ne bi rasla, kad bi ostala na 970,00 eura, ali uz osobni odbitak koji bi bio jednak minimalnom dohotku odnosno 801,00 eur. Što je i logično da bude, jer minimalna plaća je procjenjeni socijalni minimum neophodan za život stoga nikako ne bi smio biti oporezivan na bilo koji način.
No povećanje minimalnog bruto dohotka nema one razloge koje premijer navodi u svojim izjavama već je posve jasno da su im državni, regionalni i lokalni proračuni neodrživi i da fali puno novca koje namjerava nabaviti kod privatnih poduzetnika, a da bi isplatio plaće javnom i državnom sektoru.
Naime, uplata poreza iz minimalnog dohotka (računato za stopu 20%) bi se pukim povećanjem brutta s 970,00 eura na 1.050,00 eur povećela za prosječnih 28,29%.
Uočimo da je minimalna netto plaća za 2026. godinu povećana tek za 6,10%, a da su pri tome poslodavcima rasli ukupni troškovi za plaće 8,24%.
Obzirom da je povećanje minimalne brutto plaće na 1.050,00 eur već izglasano u Saboru predlažemo da se odmah izglasa povećanje osobnog odbitka za 2026. godinu na iznos dohotka od minimalne plaće, na 858,75 eur pa da radnik na minimalcu dobije netto 858,75 eur.
Mirovinsko i zdravstveno osiguranje bi tako imalo v
eću uplatu nego u 2025. od minimalnih plaća koje su veće, a porez bi se već nekako nadoknadio zbog linearnog povećanja svih ostalih plaća koje mora uslijediti nakon povećanja minimalne bruto plaće za 8%. Bar kod onih privatnih poslodavaca koji mogu izdržati 8% povećanje plaće, što kako vidimo ni Plenkovićeva Vlada, ni oporba ne vidi kao problem.
Kad bi osobni odbitak bio povećan na iznos minimalnog dohotka u svakom slučaju bi uplate u državni proračun od 1% za manipulaciju svim doprinosima i porezima, kao i 74% (od 99%) poreza koji ide Jedinicama lokalne samouprave ili 20% (od 99%) županijama imale isti ili veći iznos nego 2025., jednako kao i oni na koje se raspodjeljuje preostalih 6% (od 99%).
No možda Andrej Plenković misli da se u javne proračune treba uplatiti 28,29% više, a onih 6% netta minimalne plaće više je tek kolateral punjenja neodrživih proračuna zbog loše uprave?
Kako bilo da bilo, očigledno političare nije briga hoće li mali privatni poduzetnici, njih oko 50.000 izdržati ovo novo povećanje plaća makar zapošljavaju oko 250.000 radnika. Ako samo 20% tih radnika bude otpušteno smanjit će se uplata u proračun za zdravstveno, mirovinsko, a ponešto i poreza majmanje u iznosu od 8,5 miljona mjesečno.
Čak i ekonomski analitičari kao Novotny izjavljuju da poduzeća koja takvo povećanje plaća ne mogu izdržati ne trebaju ni poslovati. Zaposlit će se kod dobrih, profitabilnih, kaže. Pa će tako iz Okruga gornjeg, Vladimirovaca ili Majura u Njemačku ili već gdje, nije rekao.
No ne trebamo se brinuti, Andrej Plenković očigledno već ima rješenje za sve, povećat će još jednom bruto minimalnu plaću ili neke poreze. Možda na nekretnine?
Preuzeto s Portala Javnodobro.hr
