Nikad se nisam previše obazirao na to što napiše ili izjavi Damir Novotny, za kojeg vole tepati i podilaziti mu, nazivajući ga ekonomskim analitičarem. Istovremeno smo on i ja diplomirali, na istom fakultetu. I to je sve što nam je zajedničko. Moj put od prvog dana bio je gospodarstvo, neprekidna bitka za preživljavanje ili za što bolje poslovne rezultate koji garantiraju barem neko vrijeme mirniju budućnost poduzeću i zaposlenicima. Njegov put uglavnom se kretao akademskim stazama, magisterijima, doktoratima, predavanjima, s kratkim izletima u poduzetništvo, a njegove vlastite firme koje je osnovao, završile su propašću, hrvatski stečajem.
To je valjda bio dovoljan povod da ga se, mislim tamo negdje 2015. ili 2018. proglasi analitičarom godine.
Upravo to baš jako puno govori o stanju u našem gospodarstvu i ekonomskoj misli. Uopće, imam jako loše mišljenje o cijeloj toj armiji takozvanih ekonomskih analitičara, predvođenom Ljubom Jurčićem. Njihovo trodesetljetno pametovanje, a situacija je sve lošija i lošija, a nema im tko reći da je njihova ekonomska misao mrtva i beznačajna. Dok sam članak napisao, ručao, evo u Nacionalu sada i Ljubo Jurčić, poznati otkrivač tople vode. Trideset godina gudi jedno te isto. A stanje sve lošije. To vam je ekonomska varijanta Kreše Severa. Kenjaža radi kenjaže.
Danas je izašao intervju s Damirom Novotnyem u Nacionalu. Na kraj pameti mi ne bi bilo čitati bilo što što misli Damira Novotny, ali namamio me lukavac, Bero Jelinić koji svakako zna napraviti catchy naslov i podnaslov članka kojeg nikad pročitao ne bi, a na kojeg sam se upecao ko gladni som.
Uglavnom, Damir Novotny ne vidi previše razloga za zabrinutost, ispričao je da će rat imati negativne posljedice i kratkoročno utjecati na rast inflacije, ali ipak nema potencijal za dugoročne učinke. A Hrvatska je više od deset godina osjećaja, teško osjećala posljedice krize iz 2008, a druge zemlje su već bile zaboravile da je kriza i bila. Novotny je to zaboravio, nije pratio, jer se valjda bavio stečajem svojih firmi.
Raspričao se o otkrivanju novih nalazišta nafte, potpuno nesvjestan da od trenutka spoznaje, otkrića da stojiš na mjestu ispod kojeg se nalazi more crne masne i smrdljive tekućine, nafte, pa do početka eksploatacije zna proći i po nekoliko godina.
U međuvremenu, kratki poučak za gospodina Novotnya: Automobil se uglavnom voze na naftne prerađevine, a nipošto ne na spoznaju da nafte ima negdje dolje duboko. Naftne prerađevine, htjeli mi to priznati, duša su i krvotok cijelog sustava, poduzeća, grijanja, škole. Svi bi oni , slobodno tumačeći njegove riječi, trebali ne osjetiti krizu radi spoznaje da je otkriveno neko novo nalazište. Do tada, zube na klin. S velikim zadovoljstvom gospodin Novotny ističe da su banke koje posluju u Hrvatskoj također vrlo stabilne i visoko likvidne, što hvala Bogu znamo i bez njega, te tako i vrlo otporne na recesiju, ali ih zahtjevi udruga korisnika kredita u švicarskim francima, koji unatoč konverziji traže dodatnu odštetu, za otpornost bankarskog sustava na krizu izuzetno štetni. Vidi ti bezobraznika, tih korisnika…
Gospodin Novotny nastupa isključivo kao eksponent bankarskog lobija, a njegova shvaćanja situacije daleko su od surove realnosti. Odlijepljena. U potpunosti.
Gledano iz mog kuta, na osnovu vrlo bogatog gospodarskog iskustva, stvar donekle izgleda drugačije.
Rat u Perzijskom zaljevu, kao dio aktualnog iranskog rata 2026. između SAD-a, Izraela i Irana, već ima ozbiljne negativne posljedice i direktno utječe na rast inflacije. Inflacija će vjerojatno biti srednjoročna do dugoročna, ovisno o trajanju sukoba i oštećenjima infrastrukture. Negativne posljedice inflacije već su tu i vrlo su jasne.
Iran je zatvorio Hormuz, kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte i LNG-a i napada naftnu infrastrukturu u Zaljevu, u zemljama kao što su Saudijska Arabija, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein. Napadnuti su tankeri, rafinerije, plinska polja, evo napadnuti je i South Pars, desalinizacijska postrojenja i energetski objekti u Zaljevu, a proizvodnja nafte u Zaljevu pala je za 6–10 milijuna barela dnevno. Zaljevske zemlje već su izgubile preko 50 milijardi dolara samo na energetici, pomorskom prometu i LNG-u. Globalna situacija je da brodovi stoje usidreni, letovi su prekinuti, lanac opskrbe je poremećen, a cijene hrane i energije rastu.
Sve to ima veliki utjecaj na inflaciju koja već raste i to brzo. Jako brzo.
Cijena nafte skočila je na preko 120 USD po barelu, s prosjeka 75 – 80 USD prije rata, a realno je predvidjeti cijenu od 140 – 150 USD. Više cijene energije prenose se na prijevoz, hranu, kemikalije, plastiku. Inflatorni pritisak proširio se na cijeli lanac proizvoda i usluga.
Ono što me ponukalo na pisanje je priča o duljini inflacije. Hoće li inflacija biti dugoročna?
Kratkoročno, a to je sljedećih 6–12 mjeseci, gotovo sigurno da hoće – cijene energije već guraju inflaciju gore.
Dugoročno 2027. i dalje, e to ovisi o dva ključna faktora, koliko će rat trajati – ako se Hormuški tjesnac brzo otvori i infrastruktura se popravi, cijene nafte bi mogle pasti natrag prema 80–100 USD (kao nakon prošlih šokova), ali svakako treba voditi o vrlo teškim oštećenjima i dugoročnom popravku oštećene opreme. Trajna oštećenja rafinerija, plinskih polja i desalinizacijskih postrojenja znače dugotrajniju višu cijenu energije slično 1970-ima u vrijeme kad smo gospodin Novotny i ja zalazi li u Podmornicu na Ekonomiji. Dodatno stvar komplicira i činjenica da je svjetsko tržište zahvatila nestašica roba koje se proizvode od sirovina kojih sada nema. Pa bi se i za rezervne djelove i opremu koja je oštećena ratom svakako puno dulje čekalo no u mirnodopskim uvjetima.
Ako rat ne prestane brzo, a ne vjerujem da će skoro stati, dolazimo u rizik stagflacije, visoke inflacije, a niskog rasta.
Nisam analitičar, niti to želim biti, ali mogu napisati da rat već ima velike negativne ekonomske posljedice i direktno podiže inflaciju. Hoće li ona biti dugoročna ovisi o brzini završetka sukoba i otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Trenutno nema naznaka brzog mira, pa je realno očekivati povišenu inflaciju barem tijekom 2026. i dijela 2027. godine.
Evo, gospodine Novotny, to vam je to. Vaše banke će i dalje biti stabilne, a mi mali, ko nas male šiša.
Osim banaka i države!
