Telefon je zvonio nemilice, javljate se, vaš kum, dugo ga niste čuli, a on je u Zagrebu nakon dugo vremena. Pa da, rado bi vas vidio, može li doći oko jedan. Sam se pozivao na ručak. Takav je on, nikada nije bio previše obziran. Supruga je očajna, kupila je kil mesa, mislila je danas ispeći to meso pa bi dio mesa pojeli, a dio bi mogao ostati za malo posladiti se dan ili dva. Jer penzija je daleko, a novaca nema. U frižideru ima samo litra vina, Golubice, valjda će to biti dovoljno.
Došao je kum, ljudina od dva metra i što trideset kila, ali avaj, kum nije sam, doveo je sa sobom još i priku, krkana istih dimenzija. Popričalo se, pljeskalo po ramenima, razdragano, pa se sjelo za stol za malo izist. Kum i prika su navalili ko da hrane nikad vidjeli nisu. Kil mesa planuo je ko da ga nije ni bilo, vi ste pojeli komadić, a supruga se ispričala govoreći da ne bi jer joj nije dobro.
Otišli su. Tanjuri razbacani po stolu, frižider prazan, bit će prazan i sutra. I prekosutra. Pojeli ga kum i prika. Oni siti, a vi, vama ostaje sreća i zadovoljstvo što ste vidjeli kuma.
–
Milijun i dvije stotine i trideset tisuća umirovljenika svakog mjeseca pocupkuje i čeka da im sjednu mirovine. Mnogima od njih je to blagdan Svetog Spasa, Spasovo. Jer od prethodne mirovine nije ostalo ništa, već pred desetak, petnaestak dana. Pa onda, na dan isplate mirovine mogu privremeno skinuti gebise s klina i malo, samo nekoliko dana ih koristiti škljocati vilicama tek toliko da ne zaborave kako se to radi, onda ih opet na taknuti na klin.U Hrvatskoj je danas 1.230.000 umirovljenika, a koji su svoje mirovine teškim radom puni radni vijek, više nego zaradili u Hrvatskoj, kudikamo je manje. Milijun i četrdeset tisuća je radilo samo u Hrvatskoj i dočekalo mirovinu. Stotinu devedeset tisuća sretnika dobiva još i ino mirovinu.
Mirovine se isplaćuju iz mirovinskog fonda, koji je zajedničko vlasništvo svih umirovljenika i nikog više, zajedničko vlasništvo onih koji su, dok su bili u radnom odnosu izdvajali u njega od svake plaće kako bi imali mirovine , a danas čast i užitak punjenja mirovinskog fonda imaju sadašnji zaposlenici.
To vam se milly moyi zove međugeneracijska solidarnost.
U toj brojci od milju dvije stotine i trideset tisuća penzića postoji i značajna kategorija koja prima mirovine stečene po posebnim uvjetima.
Prema dostupnim podacima HZMO-a za travanj 2026., ukupno ima oko 180.000 – 190.000 korisnika mirovina stečenih po posebnim uvjetima/propisima. U narodu su te mirovine popularno nazvane povlaštene mirovine. Premda su nepopularne, osim kod korisnika.
Vlada i Sabor uzeli su si za pravo otimati dio vaše privatne mirovine i dodjeljivati svakog mjeseca onima za koje oni smatraju da im treba dati.
Te nekakve uvjete za stjecanje tih povlaštenih mirovina određuje Vlada, a odobrava Sabor, te svojom odlukom direktno grabe u mirovinski fond koji nije niti Vladina niti saborska prčija, nego vlasništvo svih onih koji su u mirovinski fond izdvajali ili sada upravo izdvajaju. Vlada i Sabor uzeli su si za pravo otimati dio vaše privatne mirovine i dodjeljivati svakog mjeseca onima za koje oni smatraju da im treba dati.

Postoji ukupno devetnaest kategorija mirovina po posebnim propisima npr. policajci / MUP, pravosudni djelatnici, radnici na razminiranju, zastupnici u Saboru, članovi Vlade, HAZU, bivši politički zatvorenici, vatrogasci, sudionici NOR-a, pripadnici bivše JNA i još mnoga čudesa.
Prosječna mirovina u Hrvatskoj, bez mirovina stečenih po posebnim uvjetima (samo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju – ZOMO) iznosi: 668,29 EUR. Dakle, za puni radni vijek prosječni hrvatski umirovljenik dobiva prosječno 668,29 Eur.
Prosječna mirovina stečena po posebnim uvjetima/propisima u Hrvatskoj:
- Hrvatski branitelji 1.445,84 EUR broj korisnika 72.264, prosječni radni staž, odnosno godina izdvajanja u Mirovinski fond, 18 godina 10 mjeseci
- Djelatne vojne osobe 952,16 EUR, broj korisnika 16.209
- Pripadnici HVO 820,61 EUR, broj korisnika 7.987 prosječni radni staž, odnosno godina izdvajanja u Mirovinski fond, šest do osam godina.
Svakako ste primijetili da čak i osam tisuća pripadnika HVO, vojske susjedne države, s prosječno sedam godina staža ima stotinu i pedeset i dva (152) EUR veću mirovinu od prosječne mirovine prosječnog Hrvata, mirovine stečene radom. A te mirovine im se, odlukom Vlade, isplaćuju iz vašeg mirovinskog fonda, upravo onako ko što su mužu i ženi s početka priče kum i njegov pajdo pojeli meso. Očito je isplativije ratovati nego raditi.

Mjesečna masa mirovina isplaćena na primjer, pripadnicima HVO-a je 6.480.357 EUR, što znači da se svakom umirovljeniku koji je svoju mirovinu stekao radom u četrdeset godina, mjesečno od ionako mizerne mirovine Vlada svojom odlukom otme 6,23 EUR. I da pripadniku HVO. Muž i žena iz priče svaki mjesec ostanu bez 12,5 EUR mjesečno, jerbo ih iz njihovog džepa država daje pripadnicima HVO koji su u životu radili sedam godina, a vi četrdeset i žena trideset i pet.
Osam štruca crnog kruha uzme vama, bi oni jeli bijeli. Od vaše ionako mizerne mirovine, njima daje veću.
Mjesečna masa mirovina isplaćena braniteljima je 104.626.765 EUR, što znači da svakom umirovljeniku koji je svoju mirovinu stekao radom, mjesečno Vlada svojom odlukom otme 100,58 EUR. i da branitelju. Muž i žena iz priče svaki mjesec ostanu bez 201 EUR mjesečno, jerbo ih iz njihovog džepa država daje braniteljima koji su u životu radili osamnaest godina i deset mjeseci, a vi četrdeset i žena trideset i pet. Otme vam se više od iznosa režija.
Mjesečna masa mirovina isplaćena sudionicima NOR – partizanima iznosi 638 EUR, a osamdeset godina nakon rata ima još 3.400 korisnika. Svaki mjesec isplati im se 2.169.200 EUR. Broj pripadnika domobrana i ustaša korisnika mirovine je 1.300, prosječna mirovina je 560 EUR, što iznosi mjesečno 728.000 EUR. Premda mislim da je broj ustaša znatno veći, ali oni za sad nemaju mirovine. To će doć kasnije.
Rat je završio pred osamdeset godina. Sudionici rata trebali bi, nekak mi se čini, danas imati sto godina, otprilike. A u Hrvatskoj je živo samo 240 stogodišnjaka. A drugoratne mirovine prima danas 4.700 osoba, dvadeset puta više od broja stogodišnjaka. I nikom ništa.
Sa zebnjom pomislim koliko li će dugo moji praunuci i njihova djeca u dalekoj budućnosti plaćati tada već milijun braniteljskih mirovina.
Kroz ovih trideset i šest godina života u socijalno osjetljivoj, pravednoj i poštenoj Republici Hrvatskoj, kroz Sabor je prodefiliralo oko 1.500 grla, neki od njih i više puta, što je svakako više puta no što je uopće bilo potrebno. Svi oni imaju ili će imati mirovine. Saborske. Povlaštene. Prosječna mirovina bivših saborskih zastupnika i članova Vlade nakon usklađivanja u 2026. godini iznosi približno 2.444 eura. Mjesečno se iz vaših džepova poštovani vlasnici mirovinskog fonda isplati 3.666.000 EUR saborskim zastupnicima, puno puno previše u odnosu na ono što su pružili. Tragedija ovog društva je da će nakaze poput Hrvoja Zekanovića, Majde Burić imati mirovinu od najmanje 2.444 EUR.
Imamo mi i bivše predsjednike i bivše premijere, svi oni primaju ili će primati povlaštene mirovine, koje se isplaćuju od kuda?
Iz vašeg fonda, milly moyi! Budite ponosni i sretni. Odlukom Vlade Republike Hrvatske koja vam je otela pravo na dostojanstvenu starost, da bi dala onima za koje je dvojbeno trebaju li ih imati ili ne.
A stvar je posve jednostavna za riješiti.
Jednom za uvijek. Na zadovoljstvo svih građana.
Mirovine stečene po posebnim uvjetima razdvojile bi bi se na dva dijela.
Prvi dio isplaćuje se iz mirovinskog fonda, točno onoliko koliko je dotično povlašteno grlo radilo i izdvajalo u fond. Rečmo, branitelji su prosječno radili 18 godina i deset mjeseci. Pa iz mirovinskog fonda dobiju recimo, 350 EUR, a istog dana im Vlada RH isplati iz proračuna, jer odluka o uvjetima dodjele Vladina, isplati 995 EUR, koliko im je uistinu povećana mirovina. I vuk sit i ovcama ostane nešto.
Rekao sam, da bi se to dalo riješiti na zadovoljstvo svih građana. Ali, odavno Hrvatska ne postoji radi zadovoljstva svih građana, nego samo nekih. Povlaštenih.
Mirovine su jedno kratko vrijeme, za vrijeme vlade Zorana Milanovića i bile tako razdvojene, ali ih je Andrej Plenković vratio u mirovinski fond i nastavio pljačku umirovljenika, odmah po stupanju na vlast.
Tim potezom on podilazi određenim skupinama društva, što se na latinskom kaže, Vašim kurcem po gloginjama mlati.
Cijela ta priča podsjeća me na ono što sam davno učio na biologiji u gimnaziji.
Jedina, ali ključna uloga truta (muške pčele) u košnici jest oplodnja mlade matice tijekom njezina „svadbenog leta” kako bi se osigurao opstanak i genetska raznolikost pčelinje zajednice.
Plenković je odavno shvatio važnost trutova za svoj opstanak na vlasti, a hrani ih novcem umirovljenika. I zahvaljujući tome, drži ruku u ćupu punom najfinije meda.
Ima devetnaest kategorija povlaštenih mirovina, ja sam pisalo samo o onima koje bodu u oči, ali i uvlače se u moj džep. Duboko, redovito.



