Odlazak Ante Glibote, čovjeka koji je naplatio svoje domoljublje

Umro je Ante Glibota. U Parizu, od posljedice korone.

Na prilično popularan način završio je život jednog od kontroverzniji Hrvata, oko kojeg su se ispredale legende.

O njemu je napisano: Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 1945. — Pariz28. kolovoza 2020.), jedan od najprominentnijih hrvatskih intelektualaca. Hrvatski je emigrantski intelektualac, ugledni galerist, povjesničar umjetnostiteoretičar arhitekture i kolekcionar, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti te Američkoga instituta za arhitekturu. Bavio se izdavaštvom i spada među Hrvate s najvećim brojem objavljenih naslova na stranim jezicima

Lijepo, iz zabiti oko Imotskog, do Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti, pa do Američkog instituta na arhitekturu.

Uspjeh iz kojeg stoji rad, beskrajni sati, dani, mjeseci i godine rada.

Kao jedan od viđenijih proljećara, završio je u zatvoru,(kontingent Franjo Tuđman), a po izlasku iz zatvora preselio se u Francusku koja mu je bila druga domovina.

Angažirao se oko priznanja Hrvatske, organizirao donacije i pomoć, a sam je donirao zbirku umjetnina i grafika NSB-u.

Cijeneći rad i pomoć Ante Glibote, Mladen Pavković  mu je uručio Veliku zlatnu plaketu.

Što je vrlo važno priznanje, slažete li se, naročito vi koji pratite lik i djelo Mladena Pavkovića. 

Mladen Pavković, veliki štovatelj lika i djela Ante Glibote

Ante je Glibota svakako bio uvjeren da bi bilo posve u redu da mu se domovina revanšira i oduži za sve što je učinio za nju.

Slično je razmišljala i domovina, pa je Anti Glibota omogućeno da postane vlasnik Jugotona,  giganta muzičke (dolaskom Globote glazbene produkcije) na cijelom Balkanu, makar je ta riječ mrska i Gliboti ali i Pavkoviću.

Od samog njegovog uskrsnuća u Hrvatskoj devedesetih, šuškalo se o njegovim vezama s UDBOM osamdesetih godina, spominjalo ga se u kontekstu špijuniranja Bruna Bašića, ali i ostalih hrvatskih emigranata, te da je zaveden u litanijama UDB-e pod kodnim imenom Goran.

Oni upućeniji su pažljivom usporedbom dnevnika kojeg je vodio Franjo Tuđman,  te dnevnicima emigrantskih vođa, ustanovili da je vrlo velika mogućnost da je Glibota špijunirao i Franju Tuđmana, suborca iz proljećarskih dana. 

Država koja je omogućila Gliboti vrlo jeftinu kupovinu branda Jugoton,  koji je naravno odmah promijenio ime u maštovito CROREC, s vremenom je zaključila da njegove zasluge za domovinu možda i nisu tako velike,  pa je od njega zatraženo da kupljeni Jugoton konačno i plati, jer dobri i dragi Glibota anuitete kredita nije plaćao.

Pa što će on plaćati, pa znate li vi tko sam ja?

Plaćanje je nepoznat pojam za heroje HDZ ove privatizacije.

Uglavnom, umro je Ante Glibota, jedna od enigmi hrvatske intelektualne i špijunske scene, kao što je umro i Gojko Šušak,  koji je bio također jedna od enigmi špijunske scene, nipošto intelektualne. Umro je i Dvije Marke Kilo Mozga Milas.

Sjećate li se njegove monstruozne ideje pred četvrt stoljeća, kada je htio na Medvedgradu podići 120-metarski križ od čelika, stakla i mramora. Da je tada gradonačelnik bio Milan Bandić,  tko za što bi iz svega toga bilo!

Odlaze polako ljudi koji su pod svaku cijenu pokušali naplatiti svoje domoljublje.

Profesionalni domoljubi!

Ostavili su nama, koji u domovini živimo, ostatke onoga što oni pokrali nisu. Da vraćamo dugove koje su oni napravili.

I zbog toga, uvijek će nam ostati u sjećanju!

Spectator
Spectator
Samostalan, neovisan, nadrkan, do zla Boga disgrafičan. Ne poznajem, na žalost, Sorosa da investira u mene. Ne poznajem ni razne sjecikese koje kupuju naklonost vlasnika portala, da ulože u mene. Ne poznam nikoga tko bi ulagao u mene. Jer ne volim da se bilo što ulaže u mene. Puno ja toga znam, ali sve moje znanje je samo kap u oceanu moga neznanja. A u oceanu nikako ne možeš uočiti jednu jedinu kap. Onu kap moga znanja…

Vezani članci

Društvene mreže

8,496ObožavateljiLajkaj
5,085SljedbeniciSlijedi
12,384PretplatniciPretplatiti

Najnovije na portalu

Spectator na Twitteru

Plenković je most kojim se stalno hvali, sagradio tako da mora na sanaciju nakon samo nepune četiri godine.
Most slobode je izgrađen 1959. A prvi put je bio djelomično saniran 2006.

Pelješki most ide u prvu veću sanaciju

Učitajte još

Pretplatite se na Newsletter

Primajte najnovije članke u svoj pretinac elektronske pošte

Najnovije na portalu

EU radi na razvoju nuklearne bombe

Taman se moglo malo odahnuti, jerbo je zadnji dan civilizacijekoji je izumio hamburger u zadnji je čas odgodio je uništenje naroda koji je izumio...

Siniša je rekao “Dosta”

Kuriri u tamnim odijelima, savršeno bijelim košuljama, uredno svezanim kravatama, s diskretno skrivenim federima kaj im vire iz uha, danas cijeli dan prometuju na...

Priuštivo, a nepriuštivo

Mladen, trideset dvogodišnjak, komercijalni referent u poduzeću Nikad čuo, zaposlen je tamo več desetak godina, viđam ga kako ujutro gaca prema tramvaju s prebačenom...