Poprilično sam nevješt sa pisanjem anonimnih prijava, jer, u svakom poslu se vještina stječe vježbom.
A ja takva pisma ne pišem.
Slabo pratim zbivanja ovih dana, iz objektivnog razloga, jer je ured Spectatorbloga preseljen na maslinik, pa se tamo više-manje zajebavam sa maslinama, a tek da razbijem monotoniju, bježim i pred poskocima.
Dakle, ono najvažnije, ljestve Spectatorbloga su spuštene. Ured sutra nakon kave u starom Ninu, vraća se u Zagreb.
Domaćim poskocima.
Od kojih ne bježim, naprotiv! (pozdrav grammar nazijima).
Samo ih čekam.
Dakle, upalo mi je u okeco da je protiv Davora Bernardića – Bere, pokrenuta prijava pred onim povjerenstvom za sukob interesa.
Jerbo je dobijo stipendiju od nekakve škole napucanog imena, pa kad tamo deplomiraš, ondak si najpametniji u svijetu i ovom dijelu vasijone.
Radi se o popriličnoj, čak i za političara, sjedača i spavača u Saboru, lovici.
Ne znam točno, oko 250 soma kuna.
Stipendije.
A Davor Bernardić radi u Saboru, kao saborski zastupnik, na sreću velikog dijela članova partije, on je i glavni partijaner, pa radi i u esdepeju, ko glavni šefonja.
Prva stvar koja me zažuljala u vezi i glede te stipendije je način na koji će ona biti vraćena.
Naime, stipendija kao davanje je posve legalan instrument, dakle neko vašem djetetu plaća stipendiju, mjesečno soma, dva, nekoliko, nema veze koliko kuna.
I kada vaše dete konačno završi jebeni fakultet, ondak mora ić radit u preduzeće koje mu je lovicu uplatilo.
I tamo crnči nekoliko godina, točno onoliko koliko mu je precizirano ugovorom o stipendiji.
Dok se stipendija ne vrati.
Dakle, Davor Bernardić NE RADI u tom Kotruljiju, samo se otkotrlja koji puta na predavanja, oni lijepo plaćaju, časte ga, a on radi u Saboru.
I ni na kraj pameti mu nije ić radit u Kotrulji i pošteno vratit stipendiju.
I donosi u Saboru zakone koji se između ostalog odnose i na taj Kotrulji, a družina koju vodi mora glasat kako on kaže.
I ne smiju ne daj Bože zajebat one koji su prema njima dobri i blagonakloni.
A diploma je džaba. I cjelokupno školovanje.
Četvrt miliona kuna.
Kako taj Kotrulji nije dobio proljev darežljivosti i počastio kćerku nekakvog zemljoradnika iz Čiste Male?
Nego baš saborskom zastupniku, wannabe jednog dana i premijeru? Ej?
Capsici?
Sve je baš moralno i čisto?
Nije baš ništa!
Dapače, nečasno, je i prljavo!
Sa stanovišta tog Kortuljija to se zove jako dobra investicija.
To što Bernardić tamo nije Bog zna što naučijo, vidljivo je iz financijskog stanja i petljanja oko kredita, pa ovrhe i sličnih sranja koja su se događala protekle dvije godine, a Bernardić je svaki puta bio na lijevoj nozi.
Trebali bi oni njemu platiti još frtalj miliona kuna da nikome ne govori kaj je završil, jer je ovo čista antipropaganda za taj Kotrulji.
Drugo kaj me zažuljalo, je šlamperaj komunista koji su napisali tu prijavu.
Jer, nije pisala valjda moja baba.
Ni prijavu točno napisat ne znaju.
A državu bi vodili.
Oni se ne mogu kurtalisat Bernardića, jer je statutarno zabetoniran, pa se lukavo dosjetili.
Jebiga drugovi, zašto ste u pisanju svojeg anonimnog pisma selektivni?
Jer, Spectator ima točne podatke i o drugim vrhunskim političarima, također zakonodavcima, koji su također povukli stipendiju Kotruljija u istom iznosu, a nisu je i ne misle je vraćati.
Zašto samo Bero, kad ima toga još?
A i ti stipendisti obnašaju vrlo bitne funkcije u partiji, a i dupe žuljaju u saborskim klupama.
Čak je i rukopis u totalnom nepoznavanju poslovanja, isti. Trube za ekonomiju, samo takve!
Dakle, biti će još pisama!
Ili neće?
Ha, pošteni i iskreni komunisti?