15.9 C
Zagreb
Subota, 18 svibnja, 2024
NaslovnicaPolitikaMargineJezična zavrzlama na skliskoj temi

Jezična zavrzlama na skliskoj temi

Autor

Spectator
Samostalan, neovisan, nadrkan, do zla Boga disgrafičan. Ne poznajem, na žalost, Sorosa da investira u mene. Ne poznajem ni razne sjecikese koje kupuju naklonost vlasnika portala, da ulože u mene. Ne poznam nikoga tko bi ulagao u mene. Jer ne volim da se bilo što ulaže u mene.

Dugo se mučim jednom mišlju.

Dakle, stanovnici Srbije su Srbijanci. Izraz je star, a koristi ga i Vuk Stefanović Karadžić u svom Rečniku tiskanom 1818. godine.

U Vukovom Rečniku stoji  da je Srbijanacčovek iz Srbije, a srbijanskikoji je iz Srbije.

Dočim su Srbi oni koji žive van Srbije.

Smatra se da je termin nastao u jeziku Srba koji žive van Srbije i to jedino da bi se mogla odrediti geografska pripadnost. Ovaj termin, po pravilu rabe uglavnom stanovnici Bosne i Hercegovine i pojedini iz Hrvatske, a u vrlo malom broju i stanovnici ostalih država bivše SFRJ. U Srbijance se mogu uključiti ljudi različitih etničkih skupina, ali u većini slučajeva ovim terminom se označavaju Srbi iz Srbije. Ne treba miješati termin „Srbijanci“ s terminom „Srbi“ koji su etnička grupa koja živi u više država.

Dakle, mi imamo Srbe, a u Srbiji žive Srbijanci.

Geografski rečeno, preko Drine su Srbijanci.

E, sad mene muči jedna misao.

Ako s ove strane Dinare živi narod koji se zovea Hrvati, s druge strane žive isto Hrvati, ali ne žive u Hrvatskoj nego u BiH.

Zašto se oni ne zovu na primjer Hrvatci, u ženskom rodu Hrvatke, a jednina, jedan komad, bilo bi Hrvatko ili Hrvatka?

Pročitajte i ovo:
Priča o mornarima

DRUŠTVENE MREŽE

6,385ObožavateljiLajkaj
316SljedbeniciSlijedi
4,805SljedbeniciSlijedi
74,569PretplatniciPretplatiti

NAJČITANIJE

IZ KATEGORIJE

još sličnog sadržaja