Nikako dokučiti
Jednu stvar ne mogu dokučiti. Nikako. A trudim se. Često mislim na to i o tome. Pričao sam s ljudima. I ništa pametniji nisam.
Kad vidim nekoga, kad osjetim da mu vuče špagu kroz uši, ozbiljna lica, trudi se to i argumentirati, uvijek se pitam, je on uistinu u te budalaštine vjeruje.
Ili me samo jebe. Na suho.
Sjećam se, malo prije početka rata u Ukrajini, nekakva naša delegacija, predvođena Andrejom Plenkovićem i Tomislavom Ćorićem, boravila je u Ukrajini.
Pa se nakon posjete oglasio i Tomislav Ćorić riječima:
Ukrajinski predsjednik Vlade kazao je kako očekuje hrvatsku pomoć pri privatizaciji.
Sjećam se ko da je bilo pred pet minuta.
Uzdahnuo sam, i u mislima prekrižio Ukrajinu kao ozbiljnu državu vrijednu spomena. Stradavanja ljudi u ratu u ruskoj agresiji i dalje doživljavam bolno.
Ali, o ukrajinskom rukovodstvu koje puši model privatizacije Hrvatske mislim samo da su idioti, lopovi, neznalice i budale.
Hrvatska je prije rata bila srednje razvijena industrijska zemlja (republika) u europskim okvirima. Rat je nanio ogromne štete, osim ljudskih žrtava naravno.
No svakako je puno veću štetu nanijela privatizacija. Kriminalni i nakaradni model privatizacije, baziran jedino i isključivo na pljački, dugoročnije je i materijalno puno više unakazio Hrvatsku nego rat.
Privatizacija u Hrvatskoj razorila je temelje potrebne za normalan i civiliziran život građana.
U vrijeme interneta, munjevitih razmjena informacija, sa stopostotnom sigurnošću mogu reći da Ukrajinci savršeno dobro znaju da je Hrvatska opljačkana, da smo i gaće na štapu odnijeli. Postoje i diplomati Ukrajine, špijuni, atašei, kako se sva ta čuda ne zovu, pa eto unatoč tome, oni žele privatizacijsku pomoć Hrvatske i Tomislava Ćorića. Možda im je ponuđena i Gabi, jerbo ona zna sa fondovima, ne znam, nije napisano?
Tko pošten uopće želi u svoj život implementirati iskustva lopova?
Tomislav Ćorić sklonio se u Narodnu banku, cijeli mjesec mu dostaje da na miru izbroji plaću koju je dobio za protekli mjesec.
Andrej Plenković je još tu. Čini mi se svakim danom sve više, da neće dugo.
I onda, evo ga.
Pojavi se on u Kijevu i ispali ko iz topa:
S obzirom na naše jedinstveno iskustvo, Hrvatska je spremna i sposobna podijeliti svoju ogromnu ekspertizu, od oporavka i obnove, psihološke podrške žrtvama rata do procesuiranja ratnih zločinaca, rehabilitacije ratnih veterana.
Trljam oči. Gledam, vjerovati ne mogu.
I onda pomislim. Jel on nas jebe. Ili u to sve što priča vjeruje, jer je odlijepio?
Hrvatska će svoje ogromno iskustvo u obnovi ponuditi Ukrajini. Pa jebemu mater ni svoju kuću, zgradu Vlade u tri godine nisu uspjeli obnoviti. Nisu obnovili ništa na Baniji, novac za obnovu koji smo dobili od EU, za taj novac plakali su prošle godine da se produlji dok na godinu dana, da bi sad bila frka, jer novac naravno, potrošen nije.
Obnovljeno nije ništa.
A obnavljali bi Ukrajinu. A Zelenski ga u kurac poslao nije.
[block_content id=”67193″]
O procesuiranju ratnih zločina ne valja ni govoriti. Ni srpskih ni učinjenih s naše strane. Hoće li im poslati gospodžu Zlatu da im uvodi reda u pravosuđu?
Rehabilitacija ratnih veterana, koja je posve krivo izvedena, ratni veterani nisu socijalizirani, nije im dopušteno raditi, naravno jer nisu imali gdje, jer su im pokrali poduzeća dok su oni bili na frontu.
Kupovanje mira povlasticama i mirovinama. To je model rehabilitacija ratnih veterana. Otvaranje kladionica i jeftino pivo.
I kaj da ja sad mislim o ukrajinskom rukovodstvu?
Ajde, recite mi!
